Tampilkan postingan dengan label Diario. Tampilkan semua postingan
Tampilkan postingan dengan label Diario. Tampilkan semua postingan

Diario - Povu Kontra MTCI Loke Feira Iha Kristu Rey

 Igreja Pasrah

Populasaun sira la konkorda ho ferias ne’ebe Guvernu liu husi Ministeriu Komerciu e Industria (MTCI) loke iha Kristu Rey fatin sagradu. ”Hau la konkorda fatin Kristu Rey hanesan sagradu halo fali ba feira, sekarik halo kunjungan ema Nasaun seluk mai vizita hodi hare rai santo ida ne’e as depois hala’o Orasaun bele maibe hala’o fali feiras fatin sagradu ne’e la tuir fali ita nia kultura, ”hateten Francisco dos Santos Martins nudar Joventude husi Suco Comoro, Aldeia Rasari ba Jornal Diario Nasional segunda (13/9), iha Palasiu Guvernu. Nia dehan, nudar Sarani Katoliko konsidera Guvernu liu husi MTCI la respeita fatin sagradu. Tamba tuir nia, feria tenke loke iha kampo demokrasia, no fatin seluk ne’ebe efektivu.
Joventude Bidau Santa- Ana Maria de Jesus hatene katak, ninia parte la konkorda loke feira iha Kristu Rey.
Ba prekupasaun husi populasaun refere, wainhira Diario ne’e koko dada lia ho parte Igreja liu husi Madre Canosa Balide, maibe sira la fo komentariu detailhadu hodi dehan katak, sira laiha kompetensia atu fo komentariu sobre asuntu refere, tanba ho razaun Madre bo’ot laiha fatin, Jornalista Diario ne’e tenta koalia ho Sekretario Padre Dioseze Dili Ludgerio Martins, katak governu loke feiras iha Kristu Rey la afekta ba fatin sagradu no laos loke iha Kristu Rey leten maibe loke iha Kristu Rey nia okos. nem

DIARIO - MS ho MTCI Sei Kontrola Sasan Iha Kapital Dili La Kumpri, Multa U$ 500

Xefi Gabinete Vigilansia Sanitaria Ministeriu da Saude Augustu Tolan ba journal Nacional Diario iha nia kna’ar fatin MS Caicoli Dili, Tersa (8/9) katak, sira nia kna’ar ho responsabilidade iha Gabinete vigilansia sanitaria iha Ministeriu da Saude hahu estabelese servisu ne’e iha tinan 2007 hodi kontrola produtus ne’ebe maka iha relasaun ho aihan ho produtus saude publiku ninia inklui kontrola hahan ne’ebe iha lojas ho restorante hirak ne’ebe iha capital Dili laran.

“Ami hala’o servisu hare hosi fisikamente hanesan iha parte ida ita hare prazu ne’ebe maka sira hakerek iha sasan sira nia kulit ou leten hanesan supermie, Ikan Lata sira seluk ami hare sira nia prazu liu ona ami foti inklui plastika ne’ebe falun hahan ou lata sira ne’ebe maka iha ami kontrola hotu hodi hare balun kondisaun ladiak ami foti hodi ba destroi iha fatin area Tibar ne’ebe,” katak Agustu Tolan Xefi Gabinete Vigilansia Sanitaria MS.

Tuir xefi Gabinete Vigilangia Sanitaria MS Augustu Tolan ne’e katak, durante ne’e Ministeriu da Saude ho Ministeriu Turismo Comercio e Industria servisu hamutuk fo ona multa ba Impresario hanesan iha Lojas balun tamba la kumpri ordem regulamento ne’ebe estadu hatun, maibe sira sei hala’o fisikamente hodi hatene klaru liu tan presija Laboratorium ne’ebe tengki halo duni iha Timor. Tamba durante iha kazu sira sei refere ba liur nune’e presija tempo ho pasiensia ho informasaun ne’ebe mai husi ne’ebe hodi despaisu sasan ba.

Augustu Tolan realsa sasan sira ne’ebe presija iha Laboratorium ne’e iha buat oin barak hanesan alcohol, fos no hahan ne’ebe pronto ita han ona mos tengki prejisa kualidade ho ida ne’e Timor presija halo laboratorium hodi halo kontrola sasan no identifika ho regular ho rutina nune’e Ministeriu da Saude sei esforsu an hodi hari’I laboratorium iha Timor.

“Ministeriu da Saude hari’I ona uma ida halo laboratorium ne’e maibe ho limitasaun orsamento ho rekursus humanus nune’e sedauk funsiona maibe MS sei esforsu an nafatin hodi bele prence fatin ne’e ho ekipamentus ne’ebe maka iha hodi hala’o servisu ne’e diak liutan” nia dehan.

Augusto haktuir katak,sistema kontrola sasan iha terenu maka husi gabinete vigilansia sanitaria MS tun ba maka hetan husi Ministeriu Rua ne’e labele husu hotu multa maibe liu husi mekanismu MTCI maka aplika multa ba sira tamba iha relasaun ho orsamento ministerio Rua labele hotu-hotu husu osan maibe husi parte MTCI deit maka husu osan.

“Durante ne’e sasan sira ne’ebe sira husi parte Gabinete Vigilansia Sanitaria identifika ona sasan liu prazu iha lojas balun iha capital hanesan Supermie, Ikan Lata iha Loja balun hosi Singapura, Australia, Indonesia no mos Xina sira nian maibe Xina sira balun ami fo depresaun ba sira tamba balun iha licensa ba negosiu seluk hanesan fa’an Ropa,maibe iha ne’eba sira kahor fali ho hahan ninia tamba ne’e ami fo hanoin ba sira regra la tuir nafatin sira multa kada kompanhia ida sei Multa ho orsamento U$ 500 hodi autoriza transporte ba halo destroi iha fatin area Tibar,” tenik Augusto Tolan.

DIARIO - PRESIDENTE RAMOS HORTA : “Empresario Manobra Folin Fos MTCI”

Presidente Republika (PR) José Ramos Horta hateten katak, fos Guverno ho marka MTCI (Ministerio Turismo Comercio e Industria), ne’ebé folin karun iha Merkadoria, Laos falhansu hosi Guverno maibe Empresario sira mak halo manobra para bele hetan lukru.

“Fós ne’e karun, falhansu ne’e laos Ministerio nian, maibe Empresario sira mak manobra folin atu manan,” tenik Xefi Estado foin lalais iha, Audian, Dili.

Tuir PR Horta, Guverno iha nia komitmentu diak teb-tebes atu fan fós ba povo ho preco $12 Kada sakas, maibe Empresario sira mak malandru, tamba sosa tia hodi fan fali liu hosi presu nebe estabelese.

Nia husu ba Empresario sira keta halimar demais ho folin fos ninian, selae povo ain tanan sira mak sofre nafatin. Entretantu, iha observasaun ne’ebe jornalista Diario ne’e halao iha terrenu hatudu katak, fos MTCI laos ona tuir folin $12 ke Governo estabelese, maibe $15 to’o $16.

DIARIO - Folin Fo’os MTCI Kontinua Iha Manipulasaun, Florentina Smith : “ Mentalidade Timor Defisil Atu Muda “

Problema konaba manipulasaun folin fo’os MTCI husi postu de venda Inspektora Alimentar Ekonomia Ministerio Turismu Comercio no Industria (MTCI) Florentina Smith rekonese, menus rekursu humanus atu halo kontrolu. “Ami rekonese, ami nia ekipa ne’e ema menus, entaun defisil ami atu halo kobertura ida ne’ebe mak másimu, tamba primeiru tengki haree ami nia rekursu humanus no segundu mós tamba ita nia maluk Timóroan sira ne’e mentalidade ida ne’ebe defisil mós atu muda “, hateten Florentina Smith ba Jornalista sira liu hosi konferensia impprensa iha nia servisu fatin Matadouru Dili, Sesta Feira (3/9).
Tuir Florentina Smith, postus de venda ne’ebe mak MTCI hari’I ne’e mós fó oportunidade ba vendedor sira ne’ebe mak fa’an sasan iha Estrada ninin .
“ Pontu de venda ita nia maluk sira ne’ebe mak iha luron ninin mos aproveita oportunidade. Tamba ita hateten mentalidade Timór ne’e defisil atu muda iha tempu badak “, nia informa.
Florentina Smith komenta katak, MTCI sei buka mekanismu hodi reforsa rekursu ne’ebé mak iha. Ami kaer ema ne’e hamutuk 70 ital pesoas. Fulan Augustu ne’e ami prende hamutuk 30 pesoas I sira nia fós ami tahan hela iha armazen . Agora dadauk prosesu ne’e ami entrega iha policia “’, nia informa.
Folin fós ne’ebé mak kontinua iha manipulasaun, tuir Florentina Smith, tamba Pontus de venda ne’e fulan ida deit dala rua deit tuir orario ne’ebé mak estabelese atu atende Pontus de venda tuir Distritu ida-idak nian. Tanba ne’e Florentina Smith informa katak, Pontus de venda balun mós malandru.
“ Ami labele dehan sira neé los hotu . Sira ne’ebé mak malandru la fa’an tuir kalendario estabelesidu . Ami komesa “ Sira ne’ebe hakarak viola direitu ema seluk nian hakarak buka fali riku ho fós subsidiu, entaun tenke para, depois fó fali interese ba ema ne’ebé mak presiza . MTCI sei haruka pontu de venda ne’ebé mak halo manipulasaun sei prega multa, sé hanesan bebeik, entaun tenki hapara sira . Tamba lei ne’e klaru katak , sei prende sasan no fó multa.
Fós ne’ebé mak Governu fó ba bisnis nain sira ne’e tuir Florentina Smith, atu ajuda povo kiak,maibe bisnis nain sira uja fali oportunidade ida ne’e para atu hariku an .
Florentina Smith rekonese katak , konsertesza Governu liu hosi MTCI iha dezafio, tamba ne’e hanesan Governu buka atu kombate hahalok at sira ne’e.
“Ami la hakfodak, ami pronto atu koopera hamotuk ho policia atu kaer hotu ema sira nebe mak malandru. Ba tinan oin sei kontinua nafatin iha manipulasaun entaun ami bele buka mekanismo seluk, fós nee sei fo fali empreza sira hodi buka riku,ami buka fatin ba ema nebe mak presija duni “. Nia komenta .
Iha tinan 2011 Florentina Smith hateten katak, Guverno sei buka mekanismo ida nee , para fós subsidio nee tengki to’o duni ba komunidade nia let no pontu devenda neebe mak iha capital Dili tengki hamate para negosiante sira buka vida seluk, hodi halo bisnis seluk, labele uja fali oportunidade hariku an ho fos subsidio ne’e.