Tampilkan postingan dengan label Timor Post. Tampilkan semua postingan
Tampilkan postingan dengan label Timor Post. Tampilkan semua postingan

Promove Turismu, Benefisiariu 24 Asina Kontratu Ho MTCI

Actividade kria uma ba bainaka (guest house), restaurant no fatin haksolok (fatin halsolok -red) hanesanparte ida promove turismu iha timor leste. Tanba ne,e Diresaun Turismo, Ministeriu Comercio no Industria, segunda,(19/9)asina kontratu ho benefisiariu 24 iha salaun enkontru MTCI Fomento Dili.

Director Turismu Jose Dias Quintas ba benefisiariu sira hateten, proposta ne,ebe ministeriu simu hamutuk 57 maibe 24 maka prenche kriteriu. Entertantu, benefisiariu sira simu osan la-hanesan tanba depende ba proposta.

Balun $5000 mill i tall, balun $13,000 mill i tall, no balun $100,000 mill i tall, Quintas haktuir iha intervista no jarnalista sira hafoin asina kontratu. Quintas iha ninia relatoriu mos esplika, objetivu apoio grupu komunitariu tanba bele fo benefisiu ba komunidade sira seluk hanesan ema ne,ebe laiha servisu bele hetan servisu nomos enkoraja komunidade sira seluk hodi mosu inisiatava rasik.

Kuando ita boot sira (benefisiariu-red) hahu buat ne,ebe diak, komunidade seluk sei hare hodi halo tuir, afirma nia. Nia mos dehan, bainhira fulan tolu remata maka benefisiariu sira laiha relatoriu, minsteriu sei fo saksaun hanesan la-hetan tan orsamento husi ministeriu. Entertantu, distritu walu ne,ebe Baucau, Dili, Maliana, Suai, Oecusse, Lautem ho Viqueque. benefiariu barak liu mai husi Dili, liliu maluk sira ne,ebe halo restaurante. Nia husu ba benefiariu sira hotu utilija osan ho didiak nomos hatoo relatoriu ba minsteriu iha rohan Dezembru 2011 tanba ema balun lahetan oportunidade hodi simu apoio refere.

‘’Programa ne’e laos apoio orsamento deit maibe sei hare mos konaba dezenvolvimento rekursu umanu nomos tein nia, ’’nia dehan. Direitora jeral ne’ebe reprejenta Ministeru Gil Alves iha ninia lia menon husu ba benefisiariu sira hotu responsavel ba orsamento ne’ebe oferese. Tanba ne’e nia afirma, rohan Dezembru tenke hatama relatoriu ba MTCI, nune’e ministeriu bele hatoo fali relatoriu refere ba parlamentu nasional para hetan konfiansa husi reprejentante povo. Ita nian servisu hamutuk importante tebes, atu nune’e programa ne’e labele para deit iha ita boot maibe parlamentu nasional kontinua fo fiar atu kontinua ba maluk sira, Gina dehan ba benefisiariu sira.

Aleinde ne’e nia mos hameno ba benefisiariu sira katak, orsamentu ne’ebe fo, uza bazeia ba proposta, laos uza ba buat seluk .Oportunidade ne’e reprejentante benefisiariu Rogerio Valentin husi Dili, Sub-distritu Atauro iha lia menon agradese ba programa ministeriu atu evalua nafatin progressu ne’ebe halao hanesan dalan ida eduka povo nomos hametin konfiansa iha futuru. Nia agradese ho programa ministeriu tanba bele hadia sira nian rendementu nomos hadia uma laran. Aleinde ne’e, agradesementu seluk nia hatoo maka ho programa refere, fo servisu ba maluk sira seluk ne’ebe laiha servisu.

Valentin hateten, sira nafatin iha esperansa hodi hadia nesesidade grupu nian ho dalan ne’ebe utiliza tuir proposta. Hirak ne’e hotu hanesan kontribuisaun ba dezenvolvimento nasional nomos dezenvolve kom unidade iha area rurais. Iha lia menon ikus, reprejentante ne’e husu ba MTCI atu kria website, nune’e fasil ba sira hodi asesu informasaun sobre turismu iha rai laran. Entertantu benefisiariu Amelia de Araujo husi distritu Viqueque hateten, proposta ne’ebe nia hatoo maka hadia fatin haksolok iha area tasi ninin sub distritu Viqueque, distritu Viqueque.

Osan ne’ebe nia propoin hamutuk $ 5000 mill i tall. Ho osan ne’ebe iha, nia sei hadia fatin haksolok hitu bazeia ba proposta ne’ebe husu. Aleinde ne’e Agustinha de Araujo husi distritu Lautem sei halao actividade uma bainaka ho kuartu haat iha area Lospalos Villa. Entertantu, cerimonia refere tuir agenda too fali tuku 10:30 maibe diresaun adia agenda too fali tuku 11:00 ho prejensa husi Direitora jeral Gina Cortereal reprejenta Ministru Gil Alves, Direitor Turismu Jose Dias Quintas, Inspetora Inspeksaun Alimentar e Ekonomika Florentina Smith no Funsionariu MTCI Diresaun Turismu.

MTCI Desimina Lei Rezime Kontra Infrasoens

DILI-Ministerio Turismo Komersiu no Industria (MTCI) realize semináriu ho restorante sira hodi diskute ba lei desiminasaun dekretu lei No. 24/2010, No. 23/2009 kona ba resime kontra infrasoens administrative ba seguranca alimentar. Diretór inspeksaun jeral do alimentar e ekonomia Florentina Smith hateten, disiminasaun lei ne’e, nudar obrigasaun, ho objectivo atu reforsa lei sira tamba ne’e mak prezisamente husi Governu, no MTCI kria lei oan sira ne’e ho ninia hanoin ida atu fo protesaun defeza ba ita nia konsumedores sira. “ Lei ne’e atu hare liu ba negosiantes sira ne’ebe dala ruma halo balun ladun proteze ba ita nia konsumedores “ hateten Florentina ba jornalista sira iha sentru konvensaun Dili, Sesta,(19/08). Atu regula aktividade hotu iha inspeksaun, prezisamente iha lei para ajuda, atu hare mos lalaok presu iha rai laran, ne’e presu rasional labele liu; tamba ne’e mak hamosu tan lei ida regulariza sasan nia folin. Negosiantes sira la kumpri konsertesa, lei iha normas legais mak sei hasoru negosiantes sira, no sansaun ba koima pagamentu tuir define iha nia valor minimu mil to des mil. “lei ne’e foin mak aprova, no ami presiza atu halo transformasaun ba lei para atu bele halo desiminasaun” hateten nia. Tinan ne’e MTCI hetan ona ema sanulu resin rua (12) ho koima ne’ebe mak iha, tinan ne’e nian hamutuk iha $10 mil dolar Amerikano, maibe ho aktividades lisensa mate, balun halo lisensa maibe halo fali aktividade seluk ne’e lei sei regularize. Iha fatin hanesan director turismo José Quintas hateten, sorumutu ne’e atu introdus lei ida ba turismo, no estabelesimentu sibilaria ba negosiantes sira ne’ebe relasaun ho turismo, hanesan Deskoteka, Bar, ho buat sira ne’ebe iha relasaun para lei ne’e mak sira bele kompriende ho didiak. Quintas informa, Lei ne’e aprova ona iha tinan 2010 maibe seidauk implementa, tamba MTCI mos iha hanoin ne’ebe importante ita tenki fo koinesementu diak ba negosiantes sira atu kompriende, molok lei ne’e aplika. Nune’e mos partisipantes husi restorante India Bairo-pite Carlos Piadade sente kontente ho seminariu ne’e tamba reforsa tan ba lei desiminasaun nian ba negosiantes sira ne’ebe mak hetan lisensa hodi halo negosia iha restorante iha capital Dili laran. (Ade/Mj1)

MTCI Monitoriza Presu Sasan iha Distritu 10

Dili – Ministerio Turismu Komersiu no Industria (MTCI) liu husi parte inspeksaun halao monitorizasaun ba presu, folin nesesidade baziku nian iha Distritu 10.

Koordenador monitorizasaun presu do merkadoria Jacinto Paijo hateten, orientasaun ne’e, tuir politika governu nian liu husi MTCI, iha ekipa 4 mak ba halao monitoriza iha distritu 10, hanesan Ermeira, Liquica, Maliana, Suai, Lospalos, Oe-Cusse, Baucau, Aileu, Viqueque no Dili.

“Objetivo husi monitorin ne’e hodi fo sai presu ba komunidade tomak, para hateten presu ne’ebe agora dadaun ne’e lao oinsa iha merkado,”teknik Jacinto Paijo ba Diariu Timor Post iha nia servisu fatin kuarta(27/07).

Monitorin ne’e hanesan meios ida no governu rasik laiha politika ka lei para atu define lolos presu ida ne’e mak ita atu halao monitorizasaun deit, maibe MTCI la deside presu hanesan nasaun seluk, tamba konstituisaun RDTL hateten TL adopta merkado livre.

Maioria sasan nesesidade baziku, Mina inklui, material konstrusaun nian, MTCI liu husi IAE fo sai presu ne’e ba publiku kada semana-semana. ”Maski ami halo monitorizasaun ba presu maibe nia impaktu sai ne’e tamba iha mudansa iklima no stok menus” hateten Jacinto.

Nia hateten, Presu iha distritu hotu-hotu sempre iha diferente tamba impaktu husi Estrada mak a’at hodi halo sasan nesesidade baziku folin sae mak iha distrito hotu-hotu kuaze hanesan tamba impaktu iklima mak halo sasan mos lao la tuir nia presu.(Ade)

Timor Post - Muda Fatin Lixu Difikulta Konstrusaun Hotel PELICAN

Dili - problema muda sai fatin lixu husi area tasi-tolu maka difikulta prosesu kontrusaun Hotel PELICAN paradise ho andar lima tenque hadia ba tinan 2011.
Director Nasional Turismo husi Ministeiro Turismo Comerçio no Industria MTCI Jose Quintão deklara katak kontrusaun hotel PELICAN paradise laos paradu. Maibe tamba problema atu muda sai fatin lixu husi area ne’eba hodi tau iha fatin seluk maka difikulta prosesu konstrusaun tenque adianta ba tinan 2011.
“Tinan kotuk guvernu publika sai ona katak konstrusaun sei hahu iha tinan ida ne’e. Maibe tamba problema muda sai fatin lixu maka difikulta prosesu konstrusaun hodi hadia fali ba tinan 2011. ”informa nia ba jornalista sira iha salaun MTCI Fómentu Dili, Sesta semana ne’e. Nia dehan problema ne’e governu konstinua esfórsu atu iha tempu badak bele muda sai ona lixu husi fatin ne’eba, muda ona maka sei hahu hikas konstrusaun ba hotel refere. “Guvernu identifika fatin lixu,ne’e duni iha tempu badak sei hahu konstrusaun ba lixu fatin refere, dehan Nia. (Agapito Dos Santos)

Timor Post - Foos MTCI Sirkula Estrada,

Governo Tengke Investiga Postu de Vendas

DILI-Ministeriu Tutismo Comercio Industria uza mekanismu tomak atu hadia sistema faan foos subsidi governo ba povu maibe vendedor kontinua halo manipulasaun hodi distribui foos husi postu de vendas ba faan iha Estrada ninin ho folin karun.

Francisco ati loe nudar povu kbiit laek husu ba governo liu-liu MTCI atu kria ekipa ruma hodi halo investigasaun profunda ba postu faan foos iha TL tomak.

Nia dehan maske distribuisaun foos husi armazen ba iha fatin postu foos maibe povu nafatin la asesu foos subsidi signifika katak iha buat ruma la-loós iha proseu distribuisaun ne’e.

“Ami husu governo atu kria lalais ekipa ida hodi investiga MTCI no postu de vendes,” dehan nia ba timor post, iha merkadu comoero, sabadu(11/09).

Entertantu merita alves ezije ba governo atu hapara lalais atividade distribuisaun foos baratu ba iha postu de verndas tamba fatin barak maka manipula folin foos. Tuir nia, realidade distribuisaun foos baratu husi armazen governo kontinua lao maibe povu la-asesu foos iha pontu de vendas tanba foos barak liu sirkula iha Estrada ninin ho folin karun.

“ governo tengke hapara lalais distribuisaun foos ba Pontus de vendas tanba realidade akontese nakonu ho manipulasaun,” katak nia ba diariu ne’e iha delta.

Nia haktuir dala barak sira ba iha fatin faan foos atu asesu ba sosa foos, maibe maske governo gfoin maka halo distribuisaun loron ida depois sira a maibe postu de vendas hirak ne’e mamuk, no realidade hatudu iha Estrada maka nakonu.

Folin foos nebe sira asesu ba kilograma 25 balun faan hjo $ 15 balun faan $ 14 tuir gostu negosiante idak-idak nian.

Konsumedir Maria Fatima hateten, folin foos nebe ho marka MTCI ho Kg 25 faan ho folin $ 15 enkuantu Kg 35 ho folin $ 17.

“ iha ne’e semana ida ba kotuk ne’e semana ida ba kotuk ne’e hau mai sosa foos ho marka MTCI Kg 25 faan ho presu $ 13 maibe agora foos nia folin sae ho presu $ 15 no Kg 35 ho folin nebe uluk $ 14 maibe agora sae ba folin $ 17 “dehan nia.

Maria hatete, dala ruma vended or sira halo manipulasaun ba folin foos relasi ona ho loron boot idul fitri husi komunidade musulmanu sira nian ne’ebe monu iha loron 10 fulan setembru 2010.

Iha fatin la hanesan filismina Pereira nudar konsumidor afirma foos ne’ebe ho marka MTCI agora dadauk la dun sirkula iha capital Dili tanba vendedor sira halo manipulasaun makas.

Nia husun PNTL atu halo servisu hanesan uluk hodi prende vendedor ne’ebe gosta halo manobras ba folin foos.

Entertantu vendedor foos MTCI ne’ebe lakohi publika nia naran ba diariu ne’e hateten, razaun sira hasae folin foos ne’e tanba sosa tutan husi ema altura foos iha stok mamuk relasiona Idul Fitri nian.

ami hanesan vendedor laos halo manipula ba folin foos maibe tanba foos iha stok mos mamuk dadauk ona tanba ami mos tenke faan hanesan ne’e, dehan fonts ne’e. (agapito dos santos/Imelda mota).

Ministru Turismu Comersiu no Industria Gil da Costa Alves Hamutuk ho Funsionariu Tomak Kongratula Terseira (III) Aniversariu IV Governu Konstitusional



( 8 de Agostu 2007 - 8 de Agostu 2010 )

"Agradese ba Povu Maubere tomak nebe'e durante ne'e fo apoiu no kontribuisaun ba governu, liu-liu ba MTCI, hodi dezenvolve industria ki'ik sira iha parte turismu, komersiu no seluk tan. Ho apoiu povu tomak governu sei kontinua dezenvolve nasaun ne'e iha seitor sosial no ekonomia hodi kore povu husi kiak no mukit."

Timor Post - Foos Kilograma 35 Laiha

Xefi Suco Husu Foo Fila Osan Restu

DiliXefi do Suco sira husu ba Ministeriu Turismu Komensiu no Industria atu foo fila povo nia osan nebe’e hatama ona iha Banku bainhira foti desizaun hapara distribuisaun foos liu husi autoridade lokal.

Xefi do Suco Fatuhada Marcelino Soares hateten, MTCI hasai DO ba recivu atu hetan foos no sira ba selu iha Banku ho $11,50 hodi hetan foos ho kilograma 35 depois fali hasai ho kilograma 25 deit tamba ne’e husu ba MTCI atu foo fila povu nia osan restu nebee hatama ona banku.

“Ami hatama osan $11,50 hodi hetan foos 30 kg maibe realidade depois hatun foos hetan mak 25 kg tamba ne’e povu sira ejiji mai ami atu entrega fali sira nia osan restu ho nune’e MTCI mak tenki responde, “ dehan nia, horseik. “Povu balun nia osan sei restu $7 no balun $1 iha banku hela, ne’e oinsa sei foo fila ka lae”.

Hanesan autoridade lokal, nia haktuir katak, sei kontribui bainhira MTCI mak dereitamente halo distribuisaun foos ba povu.

Sikun seluk, Cornelio Lopes hanesan Xefi do Suco Motael hateten, kontetente ho dezisaun MTCI atu dereitamente halo distribuisaun foos ba povu.

“ Deklarasaun MTCI liu husi Televisaun katak Xefi Suco mak faan ba kios sira maibe tuir ami hateten katak MTCI mak faan ba emprezariu sira ne’e laos xefi suco, “ dehan nia.

Tuir nia, MTCI tenki fo esklarasamentu bainhira hapara prosesu ba distribuisaun foos. (Agapito dos Santos)

Timor Post , Kazu Fos MTCI saka 103

Komapania Romante Rekonese “Sala”

DiliRelasiona ho fos marka MTCI saka 103 ba Viqueque nebe mosu fali iha Dili, husi parte Jestor Armazem Governu iha Manatuto ho Ajensia Transporte kompania Romante rekoinese halo failansu.
Ofisial Inspesaun Alimentar Ekonomika Cipriano Esteve, hateten katak, ninia parte halo ona relatorio hodi intrega ba Inspeitur IAE no Direitor Jeral MTCI atu prosesa.
Nia hateten, foin lalais ne’e ninia parte halo ona inkontru ho ajensia transporte (Kompania Romante) nebe toma konta tranporte tula fos husi armajen governu iha Dili ba Manatuto no jestor armajen iha Manatuto.
Husi enkontru ne’e, ofisial IAE ne’e informa, ajensia transporte ho jestor armazem rekoinese sira nia failansu. “Ne’e ami failansu mos tamba lakonsege atu kontrola ho diak,” katak Esteves ba Timor Post, horseik.
Iha fatin ketak, Direitur Kompania Romante Mariano de Deus haktuir katak, ninia parte rekoinese halo failansu hodi tula fali fos mai iha Dili.
Ninia hatete katak, fos nebe ninia parte tula mai laos fos ilegal, maibe tuir regulamentu husi MTCI katak fos nebe mak tula ba Viqueque labele tula fali mai Dili entaun ninia kompania mos senti halo failansu ida ne’e.
Maibe, nia haktuir, failansu bo’ot iha parte MTCI, liu-liu Jestor Armazem Manatuto, tanba la fo atensaun masimu.
Mariano informa tan katak, ninia parte halo ona inkontru ho MTCI hodi rezolve kestaun refere. “Ho esperensia ida ne’e ami sei tenta atu hadia an sai diak liu tan,” katak nia.
Tuir informasaun nebe Timor Post rekoila katak, fos nebe mak tula mai iha Dili hamutu saka 103, fos refere emprezariu huis Baucau mak hola no faan fali ba emprezariu husi Viqueque no ikus mai emprezariu Viqueque faan fali ba emprezariu ida husi Dili.
Bainhira Timor Post tenta halo komfirmasaun ho responsavel Jestor Armazen Manatuto via telephone, maibe la iha asesu.