Promove Turismu, Benefisiariu 24 Asina Kontratu Ho MTCI

Actividade kria uma ba bainaka (guest house), restaurant no fatin haksolok (fatin halsolok -red) hanesanparte ida promove turismu iha timor leste. Tanba ne,e Diresaun Turismo, Ministeriu Comercio no Industria, segunda,(19/9)asina kontratu ho benefisiariu 24 iha salaun enkontru MTCI Fomento Dili.

Director Turismu Jose Dias Quintas ba benefisiariu sira hateten, proposta ne,ebe ministeriu simu hamutuk 57 maibe 24 maka prenche kriteriu. Entertantu, benefisiariu sira simu osan la-hanesan tanba depende ba proposta.

Balun $5000 mill i tall, balun $13,000 mill i tall, no balun $100,000 mill i tall, Quintas haktuir iha intervista no jarnalista sira hafoin asina kontratu. Quintas iha ninia relatoriu mos esplika, objetivu apoio grupu komunitariu tanba bele fo benefisiu ba komunidade sira seluk hanesan ema ne,ebe laiha servisu bele hetan servisu nomos enkoraja komunidade sira seluk hodi mosu inisiatava rasik.

Kuando ita boot sira (benefisiariu-red) hahu buat ne,ebe diak, komunidade seluk sei hare hodi halo tuir, afirma nia. Nia mos dehan, bainhira fulan tolu remata maka benefisiariu sira laiha relatoriu, minsteriu sei fo saksaun hanesan la-hetan tan orsamento husi ministeriu. Entertantu, distritu walu ne,ebe Baucau, Dili, Maliana, Suai, Oecusse, Lautem ho Viqueque. benefiariu barak liu mai husi Dili, liliu maluk sira ne,ebe halo restaurante. Nia husu ba benefiariu sira hotu utilija osan ho didiak nomos hatoo relatoriu ba minsteriu iha rohan Dezembru 2011 tanba ema balun lahetan oportunidade hodi simu apoio refere.

‘’Programa ne’e laos apoio orsamento deit maibe sei hare mos konaba dezenvolvimento rekursu umanu nomos tein nia, ’’nia dehan. Direitora jeral ne’ebe reprejenta Ministeru Gil Alves iha ninia lia menon husu ba benefisiariu sira hotu responsavel ba orsamento ne’ebe oferese. Tanba ne’e nia afirma, rohan Dezembru tenke hatama relatoriu ba MTCI, nune’e ministeriu bele hatoo fali relatoriu refere ba parlamentu nasional para hetan konfiansa husi reprejentante povo. Ita nian servisu hamutuk importante tebes, atu nune’e programa ne’e labele para deit iha ita boot maibe parlamentu nasional kontinua fo fiar atu kontinua ba maluk sira, Gina dehan ba benefisiariu sira.

Aleinde ne’e nia mos hameno ba benefisiariu sira katak, orsamentu ne’ebe fo, uza bazeia ba proposta, laos uza ba buat seluk .Oportunidade ne’e reprejentante benefisiariu Rogerio Valentin husi Dili, Sub-distritu Atauro iha lia menon agradese ba programa ministeriu atu evalua nafatin progressu ne’ebe halao hanesan dalan ida eduka povo nomos hametin konfiansa iha futuru. Nia agradese ho programa ministeriu tanba bele hadia sira nian rendementu nomos hadia uma laran. Aleinde ne’e, agradesementu seluk nia hatoo maka ho programa refere, fo servisu ba maluk sira seluk ne’ebe laiha servisu.

Valentin hateten, sira nafatin iha esperansa hodi hadia nesesidade grupu nian ho dalan ne’ebe utiliza tuir proposta. Hirak ne’e hotu hanesan kontribuisaun ba dezenvolvimento nasional nomos dezenvolve kom unidade iha area rurais. Iha lia menon ikus, reprejentante ne’e husu ba MTCI atu kria website, nune’e fasil ba sira hodi asesu informasaun sobre turismu iha rai laran. Entertantu benefisiariu Amelia de Araujo husi distritu Viqueque hateten, proposta ne’ebe nia hatoo maka hadia fatin haksolok iha area tasi ninin sub distritu Viqueque, distritu Viqueque.

Osan ne’ebe nia propoin hamutuk $ 5000 mill i tall. Ho osan ne’ebe iha, nia sei hadia fatin haksolok hitu bazeia ba proposta ne’ebe husu. Aleinde ne’e Agustinha de Araujo husi distritu Lautem sei halao actividade uma bainaka ho kuartu haat iha area Lospalos Villa. Entertantu, cerimonia refere tuir agenda too fali tuku 10:30 maibe diresaun adia agenda too fali tuku 11:00 ho prejensa husi Direitora jeral Gina Cortereal reprejenta Ministru Gil Alves, Direitor Turismu Jose Dias Quintas, Inspetora Inspeksaun Alimentar e Ekonomika Florentina Smith no Funsionariu MTCI Diresaun Turismu.

MTCI Fo Treinamentu Ba Tein Nain Masin Sira Konaba, Produsaun Masin Lokal Ho IODU

Atabae- Ministerio Turismo, Comercio e Industria liu husi Diresaun Nasional Industria halao treinamentu tein masin ho IODu ba tein masin nain sira iha Suco Aidaba-leten, Subdistritu Atabae Distritu Bobonaro. Trenamanetu ne’e halao durante semana rua hahu’u husi 5-12 setembro 2011, iha treinamentu ne’e treinador sira hanorin oinsa maka kahor masin nebe mak produs husi tein nain sira ho IODU no oinsa mak utilize material sira nebe mak hodi kahor masin ho IODU ne’e.

Treinamentu ne’e realize tamba serbisu hamutuk husi:

MTCI , Ministeriu Saude, UNICEF no Embasada Australia.

Parte seluk, loron Sexta-09/09/2011 liuba ne’e halao mos lansamentu ba masin nebe produs ho IODU. iha lansamentu ne’e partisipa husi Reprezentante husi MTCI, UNICEF, Vice-Ministra Ministeriu Saude no Embasador Australia, nomos Administrador Distrito Bobonaro, Subdistritu Atabae, Chefe Suco sira no Comunidade Atabae rasik.

MTCI Desimina Lei Rezime Kontra Infrasoens

DILI-Ministerio Turismo Komersiu no Industria (MTCI) realize semináriu ho restorante sira hodi diskute ba lei desiminasaun dekretu lei No. 24/2010, No. 23/2009 kona ba resime kontra infrasoens administrative ba seguranca alimentar. Diretór inspeksaun jeral do alimentar e ekonomia Florentina Smith hateten, disiminasaun lei ne’e, nudar obrigasaun, ho objectivo atu reforsa lei sira tamba ne’e mak prezisamente husi Governu, no MTCI kria lei oan sira ne’e ho ninia hanoin ida atu fo protesaun defeza ba ita nia konsumedores sira. “ Lei ne’e atu hare liu ba negosiantes sira ne’ebe dala ruma halo balun ladun proteze ba ita nia konsumedores “ hateten Florentina ba jornalista sira iha sentru konvensaun Dili, Sesta,(19/08). Atu regula aktividade hotu iha inspeksaun, prezisamente iha lei para ajuda, atu hare mos lalaok presu iha rai laran, ne’e presu rasional labele liu; tamba ne’e mak hamosu tan lei ida regulariza sasan nia folin. Negosiantes sira la kumpri konsertesa, lei iha normas legais mak sei hasoru negosiantes sira, no sansaun ba koima pagamentu tuir define iha nia valor minimu mil to des mil. “lei ne’e foin mak aprova, no ami presiza atu halo transformasaun ba lei para atu bele halo desiminasaun” hateten nia. Tinan ne’e MTCI hetan ona ema sanulu resin rua (12) ho koima ne’ebe mak iha, tinan ne’e nian hamutuk iha $10 mil dolar Amerikano, maibe ho aktividades lisensa mate, balun halo lisensa maibe halo fali aktividade seluk ne’e lei sei regularize. Iha fatin hanesan director turismo José Quintas hateten, sorumutu ne’e atu introdus lei ida ba turismo, no estabelesimentu sibilaria ba negosiantes sira ne’ebe relasaun ho turismo, hanesan Deskoteka, Bar, ho buat sira ne’ebe iha relasaun para lei ne’e mak sira bele kompriende ho didiak. Quintas informa, Lei ne’e aprova ona iha tinan 2010 maibe seidauk implementa, tamba MTCI mos iha hanoin ne’ebe importante ita tenki fo koinesementu diak ba negosiantes sira atu kompriende, molok lei ne’e aplika. Nune’e mos partisipantes husi restorante India Bairo-pite Carlos Piadade sente kontente ho seminariu ne’e tamba reforsa tan ba lei desiminasaun nian ba negosiantes sira ne’ebe mak hetan lisensa hodi halo negosia iha restorante iha capital Dili laran. (Ade/Mj1)

OGE 2011, MTCI Ezekuta Ona 80%

Ministru Turismu, Comercio no Industria (MTCI) ejekuta ona 80% Orsamentu Geral Estadu (OGE) tinan fiscal 2011 ne’ebe aloka ba ministeriu refere.

‘Ami Implementa ona ne’e iha projetu sira nebe mak halai ba turismu k o m u n i t a r i u, transferensia tau halao atividade turistika sira ne’e lao ona, halao mos ba iha atividade kontrola Mercado, no mos ba iha sasan importasaun ba ministerio edukasaun maibe ida ne’e mos avalia p r o s e s u aprovisionamentu hotu ona atu komesa dadaun ona “, dehan Ministru Turismu, Comercio no Industria, Gil da costa Alves ba jornalista sira iha ninia servisu fatin, Dili, kinta (4/8).

Gil Alves esklarese katak, iha ezekusaun iha desafiu bo'ot maka mudansa de sistema. Nia esklarese tan, iha OGE 2012, MTCI hakarak husu tan miloens 40 USD, maibe tuir pakote fiscal provolta milioens 23 USD ou sa’e liu ba mak milioens 25 USD. cal

MTCI Monitoriza Presu Sasan iha Distritu 10

Dili – Ministerio Turismu Komersiu no Industria (MTCI) liu husi parte inspeksaun halao monitorizasaun ba presu, folin nesesidade baziku nian iha Distritu 10.

Koordenador monitorizasaun presu do merkadoria Jacinto Paijo hateten, orientasaun ne’e, tuir politika governu nian liu husi MTCI, iha ekipa 4 mak ba halao monitoriza iha distritu 10, hanesan Ermeira, Liquica, Maliana, Suai, Lospalos, Oe-Cusse, Baucau, Aileu, Viqueque no Dili.

“Objetivo husi monitorin ne’e hodi fo sai presu ba komunidade tomak, para hateten presu ne’ebe agora dadaun ne’e lao oinsa iha merkado,”teknik Jacinto Paijo ba Diariu Timor Post iha nia servisu fatin kuarta(27/07).

Monitorin ne’e hanesan meios ida no governu rasik laiha politika ka lei para atu define lolos presu ida ne’e mak ita atu halao monitorizasaun deit, maibe MTCI la deside presu hanesan nasaun seluk, tamba konstituisaun RDTL hateten TL adopta merkado livre.

Maioria sasan nesesidade baziku, Mina inklui, material konstrusaun nian, MTCI liu husi IAE fo sai presu ne’e ba publiku kada semana-semana. ”Maski ami halo monitorizasaun ba presu maibe nia impaktu sai ne’e tamba iha mudansa iklima no stok menus” hateten Jacinto.

Nia hateten, Presu iha distritu hotu-hotu sempre iha diferente tamba impaktu husi Estrada mak a’at hodi halo sasan nesesidade baziku folin sae mak iha distrito hotu-hotu kuaze hanesan tamba impaktu iklima mak halo sasan mos lao la tuir nia presu.(Ade)

MTCI Asina Mou Ho Portugal ba Area Turizmo

DILI – Ministru Turizmo komersiu Industria (MTCI) halao asina memorandum of understanding ho governu Portugal atu bele investe iha areia turizmo tamba nee sei haruka Timor oan nain 6 ba hasae sira nia kapasidade ba area Hospitalidade iha Eskola Turizmo Madeira.

Hafoin asina Mou Ministru MTCI, Gil da Costa Alves ba journalista sira iha mandarin Dili, Tersa(26/07)Katak, Objetivu haruka Timor oan nain 6 ba eskola iha Madeira hodi hasae kapasidade no kuinesementu diak iha area turismu ka hospitalidade , tanba eskola turizmo Madeira iha 42 eskola kualidade diak.

“Nasaun Timor Leste (TL) ba area turizmo potensial maibe kualidade rekursu humanus menus tanba ne’e persija haruka ita nia ema Timor oan atu tuir kursu iha Nasaun Portugal hodi aumenta sira kuinesementu iha area turismu para mai bele halao servisu diak iha nasaun TL liu area Hospitalidade , bele dada turista mai ha TL hodi fo redementu ba estadu no povu TL”, nia hateten.

Nia hateten, rekursu humanus ka kapasidade minimu entaun persija aumenta kapasidade diak, poriezemplu Timor oan ne’ebe servisu iha hoteleria dala ruma servi ema oin buis oinsa bele ema estrajeriu mai nasaun TL, maibe kualidade Timor oan nebe servi iha area hospitalidade diak persija atu haruka timor oan ba tuir kursu hodi aumenta sira nian kapasidade para bele mai halao servisu diak iha area turismu hospitalidade hanesan mos iha Nasaun Portugal.

Nia hateten , Timor oan sira nebe maka agora sei haruka ba tuir kursu iha area turismu no hospitalidade bele mai hanorin fali Timor oan sira nebe maka akaba SMA, sei sira hakarak servisu iha area hospitalidade turizmu nian oinsa halo dosi, oinsa aruma meja, servi ema diak, hodi mai loke kampo servisu ba joventude iha TL.

Gil hatutan,Timor oan atu haruka nain 6 iha fulan ida nia laran , maibe criteria tenke tuir testing depois liu ezame maka foin ba estuda iha eskola Madeira Portugal .

Nasaun Timor Leste hanesan area bo’ot turismu no hospitalidade maibe hare rekursu humanus limitadu bele halao servisu persija estuda tan.

Nune’e mos Adjuntu eskola Turismu Madeira Portugal Paulo Gomes katak Nasaun Portugal pronto servisu hamutuk Nasaun TL ne’e duni bele haruka timor oan ba estudo area turismu hospitalidade iha Portugal hodi bele hetan espensia husi Eskola .

Iha Portugal ne’eba eskola turizmu hamutuk 42 maka estabele kursu hanesan oinsa servi ema halo dosi , oinsa servi ema diak,entaun timor oan sira persija estuda buat oin-oin iha neba.

Entertantu Director Luta Hamutuk Mericio Akara hatete katak, Nasaun TL potensial iha area turismu no hospitalidade iha area recursu humanu.

Ho rekursu humanus limitado governu presija haruka Timor oan sira atu bele ba hasae sira nia rekursu humanu hodi aumenta kapasidade iha area turismo hodi bele dezemvove area turismo iha Nasaun TL para ema estranjeiro bele atrai seitor turismu hodi bele fo redementu ba povu TL no Nasaun rasik. jef

Investidores Portugues Investe Turismu TL

Investidores husi Prtugues afirma ba Governu Timor Leste katak, sira iha komitmentu no hakarak atu investe iha area turismo Timor Leste nian.

Komitmentu ne’e hato’o husi Presidenti Konselhu Geral ba Asosiasaun Industria Portuguesa Jorge Matos, Presidenti Konselhu Administrasaun ba Turismu Madeira, Joao Pedro Entrudo no mos Adjuntu Direktor Banku Espiritu Santo, Miguel, ba Vice Primeiro Ministru Jose Luis Guteres iha Palacio do Governu, Segunda (25/7).

Delegasaun ne’e, halo visita Timor leste, tamba organiza husi representante adidu Timor Leste iha Lisboa, sira lori emprejarios sira mai para hare investimentu iha Timor Leste.

Tuir Vice PM Joce Luis nebe simu investidores sira ne’e hateten, asosiasaun emprejarios Portugues ne’e funsiona tinan barak ona, i iha emprejarios barak maka hakarak mai investe iha Timor Leste.

“ Investimentu ne’e iha area barak i inclui mos investimentu turismo, sira husi Madeira, nia rai ke’e hanesan mos Timor Leste, i sira nia Turismo iha Madeira mos kuinesidu teb-tebes i sira pronto para ajuda ba ita, atu treina ita nia ema, para aban bainrua desenvolve industria Turismu iha rai laran, “katak Vice PM Jose Luis.

Vice PM Jose Luis koalia, emprejario sira husi Portugues ne’e hahu kontaktu ona ho area ne’ebe sira atu investe ba, maibe Timor Leste presija kolia tan atu hare ba investimentu sira ne’e.

“Governu iha politika ida katak, ita hakarak investimentu mai husi rai liur, ita iha mos kontituisaun replubika hateten katak, Timor Leste ne’e halo relasaun diak ho pais CPLP, maibe ita koalia buat ida ne’e laos diskursu politiku, mas ita presija mos prepara kondisoens investimentu mai husi pais CPLP ne’e diak liu tan, nune’e bele halo parseria ho ita nia emprejarios nasional, para ajuda kria empregu iha ita nia rai laran no ajuda desenvolve ekonomia ita nian, “koalia Vice PM Jose Luis Guteres.das

Distritu 2 Fornese Ona Hare Kulit iha Armajen Estado

Gestor produtu lokal, Ministeriu Turismu Comersio no Industria (MTCI), Fernando Sousa hateten, desde iniciu programa “Povo Kuda Governo Sosa” ne’e lao iha loron 1 Julho, foin lalais ne’e, to’o agora foin mak Distritu rua mak fa’an nia produtu lokal mai MTCI.

“Ami nia osan produtu lokal husi distritu rua hanesan Maliana ho Ermera ne’e Osan ne’e hanesan osan cash dala ruma ami uza fali ba kompras ka sosa produtu lokal, atende ba kustu operasional no ida seluk hare’e ba nesesidade balun” dehan Fernando Sousa Ba JNDiario iha ninia servisu fatin Bebora, Dili, foin lalais ne’e.

“Iha tinan ida ne’e produtu lokal sira ne’e mak ita sosa tinan kotuk ita sei kontinua sosa ida nafatin produtu sira ne’e kompostu husi batar, fos rai, mina nu’u, fore rai, fore keli, no koto maibe iha eliminasaun oitoan tiha produtu seluk, batar, fore keli, fore mungu no fore rai, “nia esklarese.

“Nia dehan, tan produtu lokal tinan ne’e menus, lahanesan ho tinan kotuk. Tamba iha tinan ne’e klima no desastre naturais fo afeita hodi estraga buat barak. Ne’ebe dala ruma la konsege atinji buat ne’ebe mak MTCI atu sosa.

Oras ne’e dadaun foin fornesedor husi distritu rua ne’e (2) mak fornese ona sira nia produtu lokal hanesan Hare Kulit i Distritu rua ne’e mak hanesan Maliana, ho Ermera.

Produtu lokal ne’ebe tama makas iha armagen mak hare. Produtu sira seluk seidauk produtu ne’ebe mak iha armagen, MTCI halo kooperasaun ho ministeriu seluk, hanesan ho ministeriu Edukasaun (ME) atu apoio fos rai kona ba merenda eskolar ninian. Halo mos kooperasaun ho Ministeru Saude (MS) atu hare akordu iha tinan kotuk, para hare transformasaun aihan batar ba naturais ne’ebe sei transforma ba batar ut.

Dosente Agrikultura Universidade Nasional Timor Lorosae (UNTL), Carlito Soares hateten, produtu lokal ne’e mak MTCI sosa husi agrikultor sira. MTCI tenke halo kooperasaun fali ho Ministeriu Edukasaun (ME), Ministeriu Saude (MS) no mos ho Ministeriu Solidaridade Sosial (MSS) para produtu lokal sira ne’e labele sai at iha armagen laran diak liu aihan sira ne’e distribui ba ministeriu tolu ne’e hodi implementa ba iha sira nia programa hanesan merenda eskolar, ajuda desastre naturais no aihan ba hospital.

Nia hatutan katak atu prosesu sosa produtu lokal ne’e lao diak tenke iha kooperasaun husi MTCI ho Ministeriu Agrikultura e Pescas (MAP). Tamba, agrikultor barak mak kestiona konaba sira nia produtu local ne’ebe mak produs ona maibe husi parte MTCI nian la ba sosa. cal

Distritu 2 Fornese Ona Hare Kulit iha Armajen Estado

Gestor produtu lokal, Ministeriu Turismu Comersio no Industria (MTCI), Fernando Sousa hateten, desde iniciu programa “Povo Kuda Governo Sosa” ne’e lao iha loron 1 Julho, foin lalais ne’e, to’o agora foin mak Distritu rua mak fa’an nia produtu lokal mai MTCI.

“Ami nia osan produtu lokal husi distritu rua hanesan Maliana ho Ermera ne’e Osan ne’e hanesan osan cash dala ruma ami uza fali ba kompras ka sosa produtu lokal, atende ba kustu operasional no ida seluk hare’e ba nesesidade balun” dehan Fernando Sousa Ba JNDiario iha ninia servisu fatin Bebora, Dili, foin lalais ne’e.

“Iha tinan ida ne’e produtu lokal sira ne’e mak ita sosa tinan kotuk ita sei kontinua sosa ida nafatin produtu sira ne’e kompostu husi batar, fos rai, mina nu’u, fore rai, fore keli, no koto maibe iha eliminasaun oitoan tiha produtu seluk, batar, fore keli, fore mungu no fore rai, “nia esklarese.

“Nia dehan, tan produtu lokal tinan ne’e menus, lahanesan ho tinan kotuk. Tamba iha tinan ne’e klima no desastre naturais fo afeita hodi estraga buat barak. Ne’ebe dala ruma la konsege atinji buat ne’ebe mak MTCI atu sosa.

Oras ne’e dadaun foin fornesedor husi distritu rua ne’e (2) mak fornese ona sira nia produtu lokal hanesan Hare Kulit i Distritu rua ne’e mak hanesan Maliana, ho Ermera.

Produtu lokal ne’ebe tama makas iha armagen mak hare. Produtu sira seluk seidauk produtu ne’ebe mak iha armagen, MTCI halo kooperasaun ho ministeriu seluk, hanesan ho ministeriu Edukasaun (ME) atu apoio fos rai kona ba merenda eskolar ninian. Halo mos kooperasaun ho Ministeru Saude (MS) atu hare akordu iha tinan kotuk, para hare transformasaun aihan batar ba naturais ne’ebe sei transforma ba batar ut.

Dosente Agrikultura Universidade Nasional Timor Lorosae (UNTL), Carlito Soares hateten, produtu lokal ne’e mak MTCI sosa husi agrikultor sira. MTCI tenke halo kooperasaun fali ho Ministeriu Edukasaun (ME), Ministeriu Saude (MS) no mos ho Ministeriu Solidaridade Sosial (MSS) para produtu lokal sira ne’e labele sai at iha armagen laran diak liu aihan sira ne’e distribui ba ministeriu tolu ne’e hodi implementa ba iha sira nia programa hanesan merenda eskolar, ajuda desastre naturais no aihan ba hospital.

Nia hatutan katak atu prosesu sosa produtu lokal ne’e lao diak tenke iha kooperasaun husi MTCI ho Ministeriu Agrikultura e Pescas (MAP). Tamba, agrikultor barak mak kestiona konaba sira nia produtu local ne’ebe mak produs ona maibe husi parte MTCI nian la ba sosa. cal

Cristo Rei Fatin Favorit Ba Turista

Director Nacional Turismu MTCI, Jose Quintas hatete fatin turismu nebe durante ne’e sai favorit no hetan vizita barak husi turista sira mak Cristo Rei Area Branca, Dili.

“Iha fin semana, fatin turismu Cristo Rei laos deit ema estranjeiro mak vijita ba maibe, turista domestica mos gosta ba vizita fatin turismo ne’e,”

Tuir Jose Quintas, turista sira gosta ba Cristo Rei tamba fatin ne’e furak, dalan diak, no mos fasilidade nebe governu prepara iha neba mos diak ona.

Alende Cristo Rei, fatin turismo seluk nebe mos hetan vizita barak mak Arte Zenatu iha Liquisa, Hatubuilico, Ramelau okos, ilha Jaco (Lautem), Matebian okos.

Fatin sira ne’e potensial teb-tebes atu atrai turista sira atu vizita ba neba.

Fatin turismo seluk iha distritu balun mos bele atrai turista ba, maibe problema mak kondisaun Estrada nebe aat sai razaun turista siras atu vizita ba.

Sector turismo durante ne’e fo kontribuisaun bo’ot ba dezemvolvimentu nasaun, tamba liu husi aktividade turista sira mos hatama rendimentu bo’ot ba kofre estadu.

“Rendimentu sira ne’e tama liu husi taxa, vistu, otel; transporte no seluk-seluk, nebe durante turista sira ne'e sei iha Timor Leste, momentu nebe mos osan sei tama ba Timor Leste,”

Sektor turismo bele lao maka’as liu tan iha future, governu presija hadia infrakstrutura.

MTCI Sosa Ona Hare Kulit Toneladas 500

Hahu husi loron 1 to’o 20 Julho, tinan ne’e, Ministerio Turismu, Comercio e Industria (MTCI) sosa ona hare kulit toneladas 500 husi povu agrikultor sira. Gestor Produtu Lokal MTCI, Fernando Sousa informa katak, hare kulit hirak ne’e tama iha armazen guvernu iha Bebora hamutuk toneladas 300 no iha armazen Maliana iha toneladas 200. Durante ne’e MTCI sosa produtu lokal husi povu sira mak hanesan, batar, hare kulit, koto, forekeli, no foremunggu. “Produtu lokal hirak ne’e MTCI sosa hodi distribui tutan ba Ministerio Edukasaun hodi suporta programa merendar eskolar,” Fernando Sousa informa ba JNDiario iha ninia servisu fatin, Bebora/Dili, Kuarta (20/7). Nia esplika katak, maske povu iha produtu lokal, maibe lagarante atu hapara inportasaun fos, tamba produsaun ne’ebe iha seidauk sofisiente atu responde nesesidade nasional.cal

DNT Halao Programa Kurida Ro'o Husi Darwin-Dili

Ministeriu Turismo Comercio i Industria liu husi Diresaun Nacional Turismo halao programa Kurida Ro'o husi Darwin Australia to'o iha Dili Timor Leste.
Ceremonia simu Tasa halao iha Edificiu Secretaria de Estado da Juventude e do Desporto nia oin ou Posco Polisia Marinha nia sorin. Iha ceremonia ne'e, iha mos Animasaun husi Banda Musika Coco Za, no Dansa Tradicional husi grupo Juventude. Iha oportunidade ne'e mos negosiantes lokal fa'an Tais no Selendang.















Actividade Lancamento Recesiamento Electoral no Actualizacao Base de Dados TIMOR LESTE , 1 de Julho de 2011.


Introdusaun

Tuir Despaco Sua Exc.Dr. Gil da Costa Alves, Ministro Turismo Comercio e Industria RDTL, ba Director Pesquisa MTCI atu ba atende Actividade no Lancamento Recesiamento Electoral Actualisaun de Dados Timor Leste 1 de Julho de 2011, data da: 30 de Junho de 2011.

Timor Leste Nasaun ida ki’ik nebe halo Actividade Recensiamento Electoral no Actualizasaun Base de Dados Timor Leste iha dia 1 de Julho de 2011, nebe hatudo ona ba ema barak katak Timor Leste mos iha capacidade no iha mos metodo atu foti dados ba nia povo sira.

Ita bele dehan iha factor barak mak influencia ba iha ita nia serbisu sira hanesan ‘ Factores Estrada, Comunicasaun no Meios Transporte nebe sai preucupasaun bo’ot ba ema hotu.

Subject

1. Pioneer ba Primeiro Lancamento Recensiamento Electora Timor Leste.

2. Hare direitamente povo nia necidade iha area rural.

3. Cordenasaun Lintas Sectoral iha Governo nia laran.




Caracteristica e Componente tecnico

1. Povo laiha asesso ba Comunicasaun.

2. Electricidade

3. Estrada Ladiak

4. Transporte Susar

5. Mudança Klimatica Ai-han Menus.



ASPECTOS SOCIAIS E OUTROS COMPORTAMENTOS

1. Do’ok hosi Distrito Lospalos

2. Influensia (Pengaruh) Politico

3. Povo hakarak Desemvolvimento

4. Saude

5. Ba Mercado

6. Producto Local


RECOMENDASAUN

Iha oportunidade diak ida ne’e DEPOIS DE LANCAMENTO populasaun barak husu kona ba sira nia nececidade ba Governo hanesan tuir mai :

1. Povo husu Fos MTCI tan ba sira susar ai-han, ne’e duni Ministerio MTCI tenki ajuda Urgente.

2. Povo husu atu hadia Estrada ba sira nia Suco, para sira bele fan sira nia Producto Local.

3. Povo husu Governo liu-liu MTCI atu sosa sira nia Produto Local hanesan Ka’mi.



Dili, 4 de Julho de 2011

Direcção Nacional de Pesquisa e Desenvolvimento-MTCI

Antonio Ximenes

Director